Okrugli stol – Izvješće

TURIZAM NA ŠOLTI – MOGUĆNOSTI RAZVOJA

U subotu 04. ožujka 2017. u organizaciji Udruge Moja Šolta i Otočnog sabora te uz pokroviteljstvo Ministarstva turizma i potporu Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović u Grohotama na otoku Šolti održan je Okrugli stol s temom

TURIZAM NA ŠOLTI – MOGUĆNOSTI RAZVOJA

Moderator skupa i voditelj diskusije bio je prof. dr. sc. Bernardin Peroš a skup su pozdravili Nikola Cecić – Karuzić, načelnik Općine Šolta i Višnja Čerič, predsjednica Udruge Moja Šolta koja je pročitala pismo potpore Predsjednice Republike Kolinde Grabar – Kitarović.

Stručnjaci su, svaki iz svog ugla gledanja, pružili uvod u razmatranje mogućnosti razvoja turizma:

dr. sc. Zoran Radman: Prostorni plan i turistička izgradnja
Zorana Kaštelanac: Turizam na Šolti danas
Julije Skelin: Razvoj turizma na skandinavskim otocima i usporedba s otokom Šoltom
mag. oec.: Krešimir Budiša, Mogućnosti pristupa EU fondovima

Osamdesetak prisutnih iz svih mjesta otoka sa zanimanjem su slušali izlaganje Zorana Radmana o tome kako se planira prostor za turističku namjenu vodeći računa da se ne naruše postojeći sklad, seoska arhitektura i prirodni resursi. Istovremeno se mora voditi računa o modernom upravljanju destinacijom i principu zadovoljavanja posebnih interesa manjih ciljanih skupina tijekom cijele godine. Obiteljski smještaj raspolaže s najvećim brojem ležaja. Postoji još potreba za malim obiteljskim hotelima, kampovima i ugostiteljsko turističkim sadržajima obiteljskog turizma.
O tome je govorio Julije Skelin u prezentaciji kako to rade u Skandinaviji a što bi se na naš način moglo primijeniti na Šolti.
Iako bismo Marka Marulića mogli smatrati pretečom turizma na Šolti, ovaj otok se ne ubraja u razvijene turističke destinacije. Otočna izoliranost je očuvala integritet, baštinu i osebujnu kreativnost ljudi pa je to dobro polazište za razvoj u pravom smjeru upravljanja destinacijom.
Niska zauzetost, slaba ponuda turističkih proizvoda i manjkava infrastruktura traže investicije i ljude koji će ih realizirati. Četrdesetak udruga Šolte predstavlja civilno društvo koje se moraju uključiti u donošenje strategija, planova i realizacije istih.

Već sada se može zaključiti da je Okrugli stol uspio jer ni tri sata trajanja nije bilo dovoljno za sve ono što se je željelo reći na temu mogućnosti razvoja turizma. Donesene su smjernice u pet točaka koje će biti dostavljene vijećnicima Općine Šolta i vijećnicima Turističke zajednice Općine Šolta na daljnju razradu i primjenu prilikom donošenja akcijskog plana i drugih provedbenih akata.

 

ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA – SMJERNICE RAZVOJA TURIZMA NA OTOKU ŠOLTI

Uvodno se podrazumijeva da Vlada Republike Hrvatske u okviru svoje strategije razvoja otoka (a time i Šolte) stvori pretpostavke slijedećih smjernica u pet točaka:

  1. POVEČATI POTENCIJAL TURIZMA NA SJEVERNOJ STRANI OTOKA
    • dovršetak komunalne infrastrukture – otok Šolta kao jedinstvena aglomeracija
    • urbanizam – planirana izgradnja a unutar toga
      • uređenje starih kuća u jezgri
      • mali hoteli
      • manja apartmanska naselja
      • urbana oprema
    • bolja povezanost Stomorske, Nečujma i Maslinice sa Splitom i Trogirom – katamarani, trajekti, izletnički brodovi
    • bolja međuotočna brodska povezanost
  2. POKRENUTI TURISTIČKI POTENCIJAL NA SREDIŠNJEM DIJELU OTOKA GROHOTE, GORNJE SELO, SREDNJE SELO I DONJE SELO
    • na otočnoj arhitekturi, povijesnoj baštini, tradiciji i gastronomiji, poznatom šoltanskom ulju, medu, vinima….izraditi otočnu prepoznatljivost tokom cijele godine
    • dovesti u funkciju zapuštene i napuštene stare kuće
    • sudjelovanje u životu otoka – stvaranje pripadnosti otoku kod turista
      • otkrivanje otoka – povijesni spomenici, crkve, svetišta
      • rad u polju i ribarenje – ekoturizam, hodanje, biciklizam…
      • uključiti naselja u aktivnosti južne obale – produžena ruka
      • istraživanje biljnog i i životinjskog svijeta – mentor Dinko Sule
  3. UKAZATI NA TURISTIČKI POTENCIJAL UVALA NA JUŽNOJ STRANI OTOKA
    • djevičanski očuvane – neiskorištene
    • osmisliti sadržaje i usluge – izvornu ponudu za nautičare i turiste iz unutrašnjosti otoka koji traže prirodni ekskluzivitet – najzahtjevniji gosti
    • manjim brodovima osigurati kompletnu dnevnu turističku ponudu
    • naselja visinskog dijela otoka trebaju biti uključena u aktivnosti u južnim uvalama
  4. UVALA LIVKE – NAJVEĆI TURISTIČKI POTENCIJAL OTOKA
    • Turističko naselje Livke treba biti integralni dio turističkog razvoja otoka Šolte
    • demografski i infrastrukturalni problemi
  5. PROFESIONALNO (NE POLITIČKO) GOSPODARENJE OTOKOM
    • rad lokalne samouprave: Općina, Turistička zajednica i Mjesni odbori
    • realizacija institucionalnih zadaća u razvoju turizma (studije, projekti, planovi, komunala)
    • povlačenje sredstava iz EU fondova
    • institucionalna koordinacija Općina – Županija – Vlada Republike Hrvatske
    • demografija
      • mjere poticaja (RH)
      • održiva ravnoteža na otoku
      • potrebna radna snaga
      • Općina mora dati potporu stanovništvu otoka i privatnom sektoru u pristupu EU i nacionalnim fondovima

KLJUČNA ZADAĆA SMJERNICA – DA SE NOVIM IMPULSIMA – PROCESIMA U RAZVOJU TURIZMA OTVORE NOVE MOGUĆNOSTI ZA ZAPOŠLJAVANJE I EGZISTENCIJU MLADIH LJUDI NA OTOKU ŠOLTI

Višnja Čerič,
predsjednica udruge Moja Šolta

prof. dr. sc. Bernardin Peroš,
Moderator Predsjednica Udruge

 

Prezentacije sa predavanja možete preuzesti na linkovima: